Skip to content Skip to sidebar Skip to footer

João Ribeiro dos Santos,
hanesan xefe grupu FOSTAL iha
Hera, hateten katak, “Grupu
ne’e hahú husi klubu futeból.

Loro-kraik ida, bainhira torneiu
laiha, João halo enkontru ho nia
kolega sira atu hahú halo
negósiu kuda modo. Sira hotu
konkorda hodi hatama osan
sentavu 25 kada semana.
Osan sira-ne’e, uza atu hola fini,
adubu no transporte bá-mai.

Sira la iha difikuldade atu hahú tanba sira mai husi família to’os
na’in. Sira-nian grupu ne’e, iha feto na’in 2 ho mane na’in 4 no
sira-ne’e maiória joven, eskola iha universidade UNITAL no UNTL.
João sempre motiva membru feto sira, atu labele dependénsia
ba mane.

Grupu ne’e mós tuir ona treinamentu, oinsá halo adubu orgániku
husi organizasaun internasionál. Sira mós hetan fini husi Ministériu
Agrikultura no Peska. Iha tinan 2019, sira hetan tan formasaun
Permakultura iha Aileu husi Sektetária Estadu Joventude no
Desportu. Hafoin ne’e, sira mós hetan fundus rihun tolu ($3,000.00)
hodi fura bee.

Iha tinan 2020, sira rona informasaun Grant ida husi
Embaixada Nova Zelándia iha Timor-Leste ba programa “Ai-han
Di’ak Ba Moris Di’ak.”

Sira mós bá aplika, ikusmai sira agradese tanba bele manán Grant ne’e ho osan rihun ruanulu resin rua
($22,000.00). Husi osan ne’e, sira haluan tan to’os modo ba
hektar 2, halo lutu hale’u, hola hand tractor ida, mini tiller ida
no karreta ida hodi hala’o distribuisaun ba modo.
Modo no ai-fuan ne’ebé sira kuda maka; Kankun,
mostarda, brinjela, brokoli, tomate, pateka, melaun no haki’ak
mós ikan Nila. Produtu sira-ne’e, fa’an ba merkadu lokál no
supermerkadu sira hanesan; Leader, Kmanek, Centru no Amigo
To’os Na’in.

Husi esforsu hirak-ne’e, agora dadaun grupu iha ona fundus Dollar
rihun ida ($1,000.00) no osan sira-ne’e, uza hodi selu membru nia
saláriu, hola fali sasan agrikultura no balun rai iha kofre grupu
nian.
João dehan, “Ami fiar an hodi hili negósiu ne’e, tanba produtu
sira-ne’e uza adubu orgániku no pestisida orgániku. Ami mós baibain han no la fó perigu ba ami-nia saúde no komunidade sira.
Ami sempre kolleita modo iha semana-semana no viziñu sira
mós loroloron mai hola.”

Dezafiu ne’ebé grupu ne’e hasoru maka, dalaruma modo mai husi
fatin seluk tama iha merkadu barak tebes. Ho nune’e, sira lori fali modo
ba fa’an iha merkadu ki’ik sira. Bainhira sira bá fa’an, sira mós garante
ba negosiante katak, modo sira-ne’e orgániku, la namlaik lailais no bele
fa’an to’o loron 4 ka 5. Negosiante iha merkadu ki’ik fó nafatin fiar ba
sira.
Sira-nia susesu maka, sira bele selu rasik sira-nia eskola to’o universidade
no sira mós bele suporta ekonomia família.

Lia-menon:
Husu ba Joven no inan-aman sira, hakarak sai to’os-na’in ne’ebé
susesu presiza pasiénsia no esforsu atu bele iha kontinuasaun.
Nune’e, bele realiza ita-nian mehi.