Skip to content Skip to sidebar Skip to footer

Rosa Filomena Cardoso Bonaparte Soares, moris iha loron 18 fulan-fevereiru tinan 1957 iha
Ossu. Nia naran revolusionáriu maka “Muki” no koñesida ho “Muki Bonaparte.”
Aman, Joaquim Bonaparte Soares, ema Manatuto no nu’udar administradór iha postu
Metinaru. Iha tinan 1948 nia rezigna an hosi nia knaar ne’e, no serbisu fali iha
telekomunikasaun Portugés naran CTT (Correios, Telégrafos e Telefones) no inan, Alda da Costa
Oliveira, ema Metinaro, Dili. Saudoza Muki iha maun-alin na’in-sanulu-resin-tolu maka:
Bárbara Bonaparte Soares, Mariano Bonaparte Soares, Diogo Bonaparte Soares, Rosa Helena
Bonaparte Soares, naran laiha tanba hetan abortu no la konsege salva, Margarida de Oliveira
Bonaparte Soares, Bernardino Joaquim Ribeiro Bonaparte Soares, Rosa Filomena Cardoso
Bonaparte Soares, Deolinda Severina Bonaparte Soares, Rosalino de Oliveira Bonaparte Soares,
Madalena Apolonia Gomes Bonaparte Soares, Alda Maria de Oliveira Bonaparte Soares no
Maria Felizarda Bonaparte Soares (oan-hakiak). Saudoza mak oan daualuk hosi maun-alin
na’in-sanulu-resin-tolu. Sira na’in-sia mate ona no na’in-haat sei moris maka Bárbara (Surikmas),
Deolinda (Setubal-Portugal), Irmán Madalena Bonaparte, Hcarm (Italia) no Maria Felizarda (Manatuto).


Vida estudantíl
Iha tinan 1963, saudoza Muki hahú eskola primeira klase no iha tinan 1967, saudoza Muki remata nia kuarta
klase iha Koléjiu Femenina Ossu (Koléjiu Waida). Iha Koléjiu Femenina nia mós aprende kona-ba kustura.
Iha tinan 1967, saudoza Muki kontinua eskola iha siklu preparatóriu iha Dili no remata iha tinan 1969.
Iha tinan 1969, saudoza Muki hahú eskola téknika Industriál no Komersiál Professor Silva Cunha no remata iha
tinan 1973 ho valór ne’ebé aas. Hafoin ne’e, saudoza Muki hetan bolsu estudu hodi bá Portugal no foti kursu
kompletár hodi tuir siénsia ekonómika no finanseira.


Envolvimentu iha luta ba ukun rasik an
Saudoza Muki hahú envolve iha luta ba ukun rasik an bainhira akontese “Rovolução dos Cravos iha
25 fulan-abril 1974” iha Portugal. Hosi ne’ebá, saudoza Muki Bonaparte partisipa maka’as iha diskusaun sira
iha Casa dos Timores no sira hahú organizadu liután, hodi halo formasaun hodi bele luta hasoru kolonializmu.
Iha 10 fulan-juñu 1975, saudoza Muki mós partisipa iha primeiru brigade OPJT hodi kaer
bandeira FRETILIN ba iha sentru Pilotu Aisirimou, Aileu ho nia feto maluk sira halo
kampaña alfabetizasaun. Saudoza Muki Bonaparte maka feto Timór-oan polítika
na’in, ativista ba direitu feto nian no edukasaun hodi kontribui ba prosesu
polítika iha Timór, liuhosi kampaña alfabetizasaun no kooperativa ba to’os-na’in
sira hodi bele suporta ba luta libertasaun nasionál. Loron harii OPMT iha
28 fulan-agostu 1975 no iha fulan-setembru, saudoza Muki hetan nomeiasaun
hosi CCF, hodi sai hanesan Sekretáriu-jerál dahuluk ba Organização Popular
Mulheres Timor (OPMT). Nia knaar hanesan sekretária OPMT hotu lailais de’it,
tanba iha 7 fulan-dezembru 1975, militár Indonézia kaptura no oho saudoza
iha momentu ne’ebá. Rotunda iha área Mandarin, Dili, estadu RDTL hanaran
“Rotunda Rosa Muki Bonaparte,” hodi hanoin filafali kontribuisaun
hirak ne’ebé nia fó ba luta ukun rasik an.

“Atu bele serbí di’ak liu povu no rai doben ida-ne’e maka
labele tau an liu ema seluk, tenke tau an hanesan povu
maubere nia oan, ne’ebé ain-tanan, la hatene lee,
hakerek no moras-atan.”

Foti Husi Revista Lafaek Prima, Edisaun 3/2022