Skip to content Skip to sidebar Skip to footer

Belun Eugenio de Jesus hakarak fahe ninia esperiénsia, kona-ba konteúdu iha Revista
Lafaek ba Manorin. Nu’udar matadalan ba nia iha prosesu aprendizajen. Konteúdu iha
Revista ne’e, nia sente interesante duni atu uza.

Nita hateten, Revista Lafaek ne’e kapás no furak tebes no nia konteúdu sira relevante
duni ho kurríkulu Nasionál. Iha metodolojia oioin mak hakerek iha Revista Lafaek ne’e.
Konteúdu sira-ne’e iha Revista Lafaek liga kedas ho dixiplina ida-idak hanesan; Literasia tetun.
Iha literasia tetun baibain ami sempre uza istória badak.
Ezemplu:
Nehek metan no nehek mean buka hahán, no bani buka la hetan. Istória badak iha Revista
laran ami sempre uza hela de’it tanba tulun labarik sira aprende kona-ba lee no hakerek.
Dixiplina Matemátika, ko’alia kona-ba adisaun no subtrasaun, Iha ne’eba uza mós dezeñu sira
hodi tulun kanorin sira bele komprende lailais.
Dixiplina arte no kultura ninia konteúdu kona-ba maneira halo kanteru naturál, kriatividade halo
karreta-oan, aviaun no bisikleta. Iha konteúdu saúde kona-ba ambiente moos, oinsá prepara
hahán ba labarik, fase liman ho sabaun no pirámide ai-han. Siénsia naturál ko’alia kona-ba balada tasi no rai maran, ai-horis ne’ebé fó fuan, siklu bee, rai-nakdodo no seluk tan. Iha Revista Lafaek ne’e, tulun duni ami
manorin no kanorin sira iha prosesu aprendizajen.

Nia husu ba manorin sira, atu bele uza Revista Lafaek sai hanesan matadalan hodi, liga ho
planu lisaun sira. Karik laiha livru istória ne’ebé liga ho planu lisaun
iha kurríkulu, bele uza Revista Lafaek. Ami agradese ba ekipa
husi CARE no projetu Lafaek tanba ho laran luak mai vizita ami-nia eskola maski dook.