Skip to content Skip to sidebar Skip to footer

Projeito Lafaek nudar media komunikasaun no publikasaun nebe eziste iha CARE nia mahon iha 2000, Objektivo mak desemvolve, produs no distribui  materiais didatiku hodi suporta Ministerio Edukasaun, Joventude no Desportu  kontribui ba desemvolvimentu seitor edukasaun iha Timor-Leste. Alemde tulun kanorin sira nia prosesu aprendesazem,  hadia mos moris diak komunidade sira, liu husi aspeito oin-oin iha parte “Saude, agrikultura, higieniku, nutrisaun, mikronegosio no seluk tan.

Tinan ida Revista Lafaek kompleta nia existensia ba dala 20 iha CARE Timor-Leste. Tamba ne,e, CARE no projeto Lafaek hamutuk konvida Estadu, Governu, Doador, Agensia Nacoes Unidas,  korpu diplomatiku, parseiros NGO Internasional, Sosiedade sivil, beneficiario alvu sira hotu hodi selebra eventu ida ne’e.

Atu selebra momentu importante ida ne’e, Diretor Pais CITL, Peter Goodfellow, afirma katak “ami orgulho  projeto Lafaek sei kontinua existe nafatin atu responde necesidade edukasaun iha teritorio tomak liu husi distribusaun revista lafaek nudar materiais aprendizajem no mos kontinua desemvolve konteudu hodi fahe liu husi kanal online hanesan Facebook no Youtube. Ami aprecia tebes kontinuasaun parceria ho Ministerio Edukasaun, Joventude no Desportu no programa assitensia Nova-Zelandia hodi atingi metas ida ne’e. Lori CARE no ekipa Lafaek, hato,o obrigado wain ba ita boot sira nia parseria no hein katak ita bele selebra dala ida tan iha tinan rua nulu (20) tuir mai hamutuk ho kanorin, manorin no parentes tomak iha nasaun doben ida ne’e.”. No mos hato’o obrigado ba governu Nova Zelandia ne’ebe kontinua suporta setor edukasaun durante tempo pandemia COVID-19 ne’ebe resulta ba eskola taka iha Timor-Laran, “ami louva decisaun programa assistensia Nova-Zelandia nebe fornese rekursu addisional ba imprimi revista lafaek extra, atu supporta kanorin sira aprende liu husi uma.”.

Hein katak ho presensa bainaka importante hirak temi iha leten, fo experansa no konvense CARE ninia presensa atu  kontinua tulun kanorin, manorin no komunidade sira hotu iha teritorio tomak ba nafatin. 

Tema ba selebrasaun revista lafaek ba dala rua nulu (20) mak “ Mai aprende hamutuk ho revista lafaek horiseik, ohin no ba nafatin”.

Eventu ida-ne’e hala’o iha:

Loron:  17 Decembru 2021.

Fatin  : Novu-Turismo, Licidere, Dili

Hahu : 17:00

Remata: 21:00

Kona ba CARE no Projetu Lafaek

CARE Internasionál nu’udar organizasaun umanitáriu prinsipál naun politiku no naun relijiozu ne’ebé luta hasoru kiak globál. CARE-nia vizaun maka hakarak mundu ida ne’ebé nakonu ho esperansa, toleránsia no justisa sosiál ne’ebé laiha kiak no ema hotu-hotu moris ho dignu no seguru. CARE Internasionál fó rekoñesimentu prinsipál ne’ebé integrál atu hadi’ak edukasaun hodi bele atinji kualidade edukasaun ne’ebé aas. 

Projetu Lafaek Learning Media​ (LLM), hanesan projetu edukasaun ne’ebé harii husi CARE Internasionál iha Timor-Leste no serbisu hamutuk ho Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) ho apoiu fundus husi Programa Asisténsia Nova Zelándia kolabora hamutuk hodi serbí ba kualidade edukasaun ne’ebé di’ak iha Timor-Leste, liuhusi prodús no distribui Revista Lafaek sira bá eskola iha Timór laran tomak dala tolu (3) kada tinan, hodi tulun no hasa’e ​ ​abilidade no kuñesimentu iha área oioin. 

Revista Lafaek iha tipu haat (4):

  • Lafaek Ki’ik: Fahe​ ba kada kanorin hotu iha Edukasaun Pré-Eskolár no Ensinu Báziku, klase 1-2 iha Timór laran tomak. Ninia konteúdu foka liu ba dezenvolvimentu literasia no numerasia báziku, abilidade motóriku, lójiku, saúde ijiéne, liuhusi dalan atrativu tuir mundu labarik nian. Agora dadaun Revista Lafaek Ki’ik fahe ba kanorin 109,000 iha territóriu Timór laran tomak.
  • Lafaek Prima: Fahe​ ba kanorin hotu iha Ensinu Báziku, klase 3-6. Ninia konteúdu foka liu ba dezenvolvimentu literasia no numerasia avansadu no introdusaun báziku kona-ba siénsia sira no mós introdusaun ba lian Portugés. Revista ne’e fahe ba kanorin 135,000 iha territóriu Timór laran tomak.
  • Lafaek ba Manorin: Fahe ba kada manorin hotu iha Edukasaun Pre-Eskolár no Ensinu Báziku, klase 1-6. Ninia konteúdu foka ba iha metodolojia hanorin ne’ebé sentradu ba iha Kanorin sira no mós sai hanesan materiál didátiku ne’ebé suporta kurríkulu nasionál Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu Timor-Leste. Revista ne’e fahe ba manorin 10,000 iha territóriu Timór laran tomak.
  • Lafaek ba Komunidade: Fahe ba uma-kain sira iha área rurál no remota sira. Ninia konteúdu foka liu ba informasaun báziku sira hanesan saúde, nutrisaun no ijiene, agrikultura, negósiu ki’ik no kuidadu labarik hodi tulun harii no hadi’ak kondisaun ekonomia família nian. Revista ne’e fahe ba uma kain 105,792 iha área rurál no remotas sira.
  • Lafaek Plataforma Online (Facebook no website) objetivu hanesan plataforma ida atu prepara joven sira hodi involve-an, hato’o sira nia asuntu/kestaun, no buka solusaun. Plataforma ida ne’e ho objetivu atu promove governasaun inklusiva ba foinsa’e sira nia partisipasaun nu’udár sidadaun.  

Atu dezenvolve konteúdu iha kada edisaun husi Revista Lafaek, Ekipa Produsaun iha CARE hahú ho sesaun diskusaun liuhusi dezenvolve mapamentu konteúdu hodi aliña mensajen xave sira ho matadalan kuríkullu Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu nomós mensajen xave sira husi programa longuprazu CARE Internasionál iha Timor-Leste nian, hanesan; Edukasaun, Feto nia lian, Hakbiit feto-nia ekonomia, Saúde Sexuál, Maternál no Reprodutiva. Nune’e mós, Ekipa LAFAEK hala’o revisaun Regulár kada edisaun hamutuk ho representante  Conselho Consultativo tékniku MEJD mak  hanesan; Diresaun​ Nasionál Edukasaun Pre-Eskolár, Diresaun Nasionál Edukasaun Ensinu Báziku, Diresaun Nasionál Parseria e Kooperasaun, Diresaun da Unidade Kurríkulu Avaliasaun Eskolár​, INFORDEPE no Embaixada Nova Zelándia, hodi revee no asegura katak mensajen xave sira aliña duni matadalan kurríkullu nasionál, antes aprova hodi ba imprime finál. 

Revista Lafaek tipu ha’at ne’e, iha kada edisaun sempre konsidera feto sira nia lian iha konteudu  revista lafaek ba komunidade  liu husi involve mane no labarik mane sira hodi kontribui ba “Prevensaun Violensia Basea ba Jéneru” hodi atinji egualidade jéneru ne’ebe egual no equitabel entre feto no mane, labarik feto & mane, defisiente feto & mane no grupo vulnerabel seluk atu nune’e ema hotu bele moris livre husi violensia.

HOTU.